Mjesec Redžeb između novotarije i sunneta

Neka je hvala Allahu Uzvišenom i neka je salavat i selam na Njegova Poslanika, s.a.v.s., njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe.

A zatim:

Kao što je poznato, u ovim danima ljudi mnogo pitaju o mjesecu Redžebu; njegovoj vrijednosti, postu u njemu itd. U sljedećih nekoliko riječi ću pokušati da pomenem nešto od propisa vezanih za ovaj mjesec.

Mjesec Redžeb je jedan od četiri sveta mjeseca

Rekao je Allah Uzvišeni: 'Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera!' (Tewba,  36.), a sveti mjeseci su: Muharem, Redžeb, Zul Ka'de i Zul Hidždže. Prenosi se od Bekreta radijellahu anhu  da je Allahov Poslanik sallalahu alejhi ve sellem rekao: 'Vrijeme teče (kruži) kao onog dana kada je Allah Uzvišeni stvorio nebesa i Zemlju, godina ima dvanaest mjeseci, od njih su četiri sveta, tri zaredom: Zul Ka'de, Zul Hidždže, Muharem i mjesec Redžeb Mudar koji je između Džumade i Ša'bana'.[1]

Zašto su ovi mjeseci nazvani Svetim mjesecima?

-          Zbog svetosti i zabrane borbe u njima sve dok neprijatelj ne počne prvi. Zato je mjesec Redžeb nazvan Esamm (Nijemi) jer se u njemu ne poziva: 'O narode moj!' ili zato što se u njemu ne čuje zvuk i zveket oružja.

-          Zato što su harami u njemu gori i veći nego u drugim mjesecima. Mjesec Redžeb je nazvan Redžebom jer je bio uveličavan.[2]

Dova prilikom ulaska mjeseca Redžeba

Prenosi se od Enesa radijellahu anhu da je Allahov Poslanik sallalahu alejhi ve sellem imao običaj učiti sljedeću dovu kada bi nastupio mjesec Redžeb: 'Allahu naš, daj nam bereketa u Redžebu i Ša'banu, i daj nam da dočekamo Ramazan'. Hadis bilježe Ahmed, 1/259, El Bezzar, 616 – dodatci, Et Taberani u Ewsatu, 3939 i El Bejheki u Šu'abu, 3815; i ovaj hadis je od predaje Zaida ibn Ebi Rekkada od Zijada En Nemirija, a Buharija o njemu kaže: 'Neprihvatljivog hadisa!'[3]

Klanje Atire (Zebihe) u mjesecu Redžebu (Redžebija)

Neki učenjaci smatraju da je klanje Atire u mjesecu Redžebu mustehab uzimajući za dokaz hadis Mihnefa ibn Sulejma gdje kaže: 'Stajali smo na Arefatu sa Allahovim Poslanikom sallalahu alejhi ve sellem kada je rekao: 'O ljudi, obaveza je svakoj porodici i to svake godine klanje kurbana i Atire. Dali znate šta je Atira? To je ona što je nazivate Redžebijom''. Hadis bilježe Ahmed, 5/76, Ebu Davud, 2788, En Nesai, 4224 i Et Tirmizi, 1518. Rekao je Et Tirmizi: 'Ovaj hadis je hasen garib i ne poznajem ga osim ovim putem od ibn 'Avna'. Ibn Hazm ovaj hadis smatra slabim (El Muhalla, 7/356), Abdulhakk kao što je u Tehzibus Sunen, 4/92 i El Hitabi u Me'alimu, 4/94. Rekao je Ibn Kesir: 'Ima govora o njegovom senedu ili lancu prenosilaca!' (Tefsir Ibn Kesira, 3/225)

Većina učenjaka je na tome da je ovaj propis derogiran hadisom kojeg prenosi Ebu Hurejre radijellahu anhu da je Allahov Poslanik sallalahu alejhi ve sellem rekao: 'Nema Fere'a niti 'Atire!'[4] Rekao je Ebu Davud: 'Rekli su neki da je Fere' prvorođeno deve, u džahilijetu su ga klali svojim božanstvima a zatim jeli, a njegovu kožu bi obišljali na drveće. A Atira' je u prvih deset dana mjeseca Redžeba'. (Sunen, 3/104)

Treba napomenuti da nekoliko učenjaka poput Ibn Sirina, Ebu 'Ubejda, Ishaka ibn Rahuje i učenjaci šafijskog mezheba smatraju da ono što je derogirano bilo vadžibom.[5]

Umra u mjesecu Redžebu

Postoji određeni broj muslimana koji odabiraju mjesec Redžeb za obavljanje Umre u njemu smatrajući da je vrijednost i nagrada veća, a u stvarnosti, mjesec Redžeb je kao i ostali mjeseci; nije preneseno ništa što bi mu dalo određenu posebnost kao obavljanje Umre za razliku od mjeseca Ramazana i mjeseci Hadždža za mutemet'ia. Dakle, ništa vjerodostojno nije došlo do nas da je Allahov poslanik sallalahu alejhi ve sellem obavio Umru u mjesecu Redžebu, šta više, majka vjernika Aiša radijellahu anha je porekla konstataciju (tj. Umra Allahova Poslanika sallalahu alejhi ve sellem u ovom mjesecu).[6]

Novotarije mjeseca Redžeba

Od ibadeta koje su ljudi 'izumjeli' u mjesecu Redžebu možemo izdvojiti sljedeće:

-          Namaz koji se zove Salat Regaiba ili Namaz želja. Ima dvanaest rekata. Klanja se prvog petka u mjesecu poslije akšama. Šest puta se predaje selam. Na svakom rekatu poslije Fatihe uči suru Kader tri puta i Ihlas dvanaest puta, a nakon završenog namaza donese salavat na Allahova poslanika sallalahu alejhi ve sellem sedamdeset puta te dovi šta hoće. Ovaj namaz je, bez ikakve sumnje, velika novotarija, a hadis koji je došao na temu ovog namaza pomenuo ga je Ibn Dževzi u Mevdua'tima (Knjiga izmišljenih hadisa) (2/124). Rekao je En Nevevi, neka mu se Allah smiluje: 'Neki učenjaci su ga uzeli kao dokaz o pokuđenosti ovog namaza koji se zove Regaib – neka Allah ubije onog ko ga izmisli – jer je taj namaz od novotarija koje su ljudi uveli i nije ništa drugo do zabluda i neznanje, i u njoj su jasne zabranjene stvari. Učenjaci su napisali brojna djela kako bi pojasnili pokuđenost ovog namaza, zabludu onog ko ga klanja kao i inovatora, a dokazi za pokuđenost i neispravnost ovog namaza te zabludu onog ko ga klanja se ne mogu nabrojati!'[7] Rekao je El Hitabi: 'Hadis o namazu Regaiba je skup laži i izmišljotina koje nisu male!'[8] Rekao je hafiz Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao: 'Što se tiče namaza u mjesecu Redžebu i davanje određene posebnosti, nije do nas došlo ništa vjerodostojno, a hadisi o vrijednosti namaza koji se zove Regaib su laž i zabluda, te nisu ispravni (vjerodostojni), a pomenuti namaz je novotarija kod većine učenjaka. Ovaj namaz se pojavio po prvi put nakon 400-e godine poslije Hidžre, zbog toga naše prijašnje generacije nisu o njemu znale niti govorile'.[9]

-          Namaz koji se klanja u polovini mjeseca Redžeba. Hadisi koji su došli na ovu temu su izmišljeni hadisi.[10]

-          Namaz Lejletul mi'radž. To je namaz koji je očita novotarija, a klanja se u noći 27-og mjeseca Redžeba. Ovaj namaz nema ispravne osnove niti u Kur'anu niti u sunnetu Allahova Poslanika sallalahu alejhi ve sellem.[11] Zatim, prizivanje da se Mi'radž desio u mjesecu Redžebu je pusti govor bez ikakvog dokaza. Rekao je Ibn Šameh, neka mu se Allah smiluje: 'Neki od 'onih koji pričaju priče' govore da se Isra desio u mjesecu Redžebu. Ovaj govor kod učenjaka Džerha i Ta'dila (ocjenjivanja) je čista laž.'[12] Oni koji klanjaju ovaj namaz uzimaju za dokaz govor koji je pripisan Allahovom Poslaniku sallalahu alejhi ve sellem da je rekao: 'U mjesecu Redžebu ima jedna noć, u toj noći za urađeno dobro djelo je nagrada sto dobrih djela, i to kada preostanu tri noći od mjeseca...' Hadis bilježi El Bejheki u Šua'bu, 3/374, a zatim ga ocijenio slabim kao što ga takvim smatra hafiz Ibn Hadžer u knjizi Tebjinul 'adžeb, str. 25. Rekao je Kari' o ovom hadisu: 'Veoma slab!'[13] Kažem: 'Znakovi koji upućuju na neosnovanost ovog hadisa su jasni. Svi učenjaci su složni da je najvrednija noć u godini noć Lejletul kadr, a ovaj hadis to oponira.' Zatim, od novotarija te noći je sakupljanje, održavanje vatre i kuhanje hrane. Rekao je šejh Ali el Kari': 'Nema sumnje da je to novotarija i pokvareno djelo, jer se u njoj bezvezno troši imetak i poistovjećuje sa onima koji obožavaju vatru u pokazivanju stanja.'[14]

Post u mjesecu Redžebu

Mjesec Redžeb kao i ostali mjeseci. Nije došao ni jedan ispravan hadis koji podstiče na post u njemu (posebno u njemu), nego se posti kao i u ostalima – ponedjeljak i četvrtak kao i dani koji se nazivaju Bijeli dani onom kome je običaj da ih posti u ostalim mjesecima, ali post ovim danima samo u mjesecu Redžebu je zabranjen i novotarija.

Što se tiče onog što pominju 'oni koji pričaju priče' u podsticaju na post u ovom mjesecu pored ostalih mjeseci kao na primjer je hadis u kojem se kaže: 'Doista, u mjesecu Redžebu ima jedna rijeka koja se zove Redžeb. Njegova voda je svjetlija od snijega a slađa od meda. Ko posti u njemu jedan dan napiće se iz te rijeke.' Ovaj hadis je izmišljen i potvora na Allahova Poslanika sallalahu alejhi ve sellem. Pomenuo ga je Ibn Dževzi u El Vahijat, str. 912, a kaže Zehebi o njemu: 'Bez osnove! – Batil'[15]

A hadis: 'Redžeb je veliki mjesec, u njemu Allah udvostučuje dobra djela, pa ko  u njemu posti dan kao da je postio godinu; ko posti sedam dana pred njim će biti zaključana sedmero vrata Džehennema; ko posti osam dana biće mu otvorena svih osam vrata Dženneta; ko posti deset dana neće od Allaha ništa tražiti a da mu neće dati, a ko posti petnaest dana pozvaće glasnik sa neba: 'Oprošteno ti je ono što je bilo, pa počni svoje djelo iz početka!', a onaj ko poveća i Allah će mu uvećati!' Bilježi ga Bejheki u Šu'abu, 3801, a hafiz Ibn Hadžer ga ubraja od batil hadisa.[16] Rekao je Hejsemi: 'U njegovom senedu je Abdulgafur tj. Ibn Seid, a on je ostavljen!'[17]

Dva hafiza Ibn Dževzi i Ibn Hadžer su pomenuli skupinu batil i izmišljenih hadisa o vrijednosti mjeseca Redžeba.[18]

Na kraju ću pomenuti govore  dva hafiza Ibn Kajjima i Ibn Hadžera kao sažetak onom što smo već rekli.

Rekao je Ibn Kajjim: 'Svaki hadis o postu u mjesecu Redžebu i namzu u nekim njegovim  noćima je laž i potvora!'[19]

Rekao je hafiz Ibn Hadžer: 'O vrijednosti mjeseca Redžeba nije došao do nas ni jedan ispravan hadis koji se može uzeti za dokaz, kao što nije došlo ništa po pitanju posta i posebnosti namaza u njegovim noćima'.[20]

Na kraju molim Allaha Uzvišenog da nam iz Svoje milosti podari sljeđenje sunneta i da se klonimo novotarija, a on je Plemenit. Allah Uzvišeni od sviju zna najbolje. Neka je salavat i selam na posljednjeg Poslanika sallalahu alejhi ve sellem , njegovu porodicu i časne ashabe.